Naši Bregi od najranijih početaka pa do kraja 20. stoljeća

Koprivnički Bregi su nastali uz potok Koprivnicu, u nizini istočno od grada Koprivnice. Općinu Koprivnički Bregi u administrativnom smislu, čine tri naselja: Koprivnički Bregi, Glogovac i Jeduševac. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na tom prostoru živi ukupno 2.850 stanovnika. Naseljenost Općine Koprivnički Bregi seže u daleku prošlost, a najstariji nalazi datiraju iz kraja neolita i ranog eneolita (bakreno doba) kada se javlja važno nalazište Seče. Zahvaljujući prvenstveno nastojanjima koprivničkog arheologa Zorka Markovića, temeljito je istraženo i znanstveno obrađeno važno eneolitsko nalazište Seče kraj Koprivnice (odnosno Koprivnički Bregi). Po ovom lokalitetu je dio ove eneolitske kulture (od 3400. do oko 3200. godine p.n.e.) i dobio ime Seče kultura. Na lokalitetu Seče otkopani su ostaci više od dvadeset stambenih i radnih objekata: pronađene su radne jame, zemunice, «bunari», ognjišta i slični objekti. Pronađene su i kamene sjekire, kremeni nožići i strugala, te keramičko posuđe.
Srednjovjekovne Brege pisani dokumenti spominju 1334. godine u prvom popisu župa zagrebačke biskupije, a spominju se i u ispravi koprivničkog suca Ladislava Literata od 19. siječnja 1424., kao Bereg kraj potoka Koprivnice. Postoje podaci o broju stanovnika iz tog razdoblja, ali oni se gube zajedno sa stanovništvom koje je prisiljeno bježati pred turskim pljačkaškim hordama. Kontinuitet života u Koprivničkim Bregima možemo pratiti tek nakon prestanka turske opasnosti, kada sredinom 17.stoljeća započinje obnova sela i kada se u Brege iz obližnje Koprivnice nastanjuju prvi doseljenici, što potvrđuje status predgrađa grada Koprivnice.
Kraljevski sud u Požunu (današnja Bratislava) je 19. prosinca 1628. godine na temelju dokaza dosudio staroj vlasteli imanja što su ih zaposjeli vlaški naseljenici. Tako je zagrebačkom biskupu tom prigodom priznato pravo na tri mjesta: Brege (koje još nije bilo naseljeno), Sv.Ladislav (današnji Vlaislav) i Komarnicu (današnji Novigrad Podravski). U zapisniku kanonskog pohoda iz 1671. spominje se da je selo Bregi bilo pod upravom grada Koprivnice, no izgleda da su još 1701. zagrebački biskupi polagali pravo na Brege. Kanonska vizitacija iz 1659. godine izvještava kako Bregi broje četrdesetak kuća. Bregi su u drugoj polovici 17. stoljeća imali status sela i mjesnu samoupravu na čelu koje je bio seoski sudac. Zagrebački kanonik Ivan Pizetty u kanonskoj vizitaciji iz 1787. godine prilikom vizitacije koprivničke župe opisuje predgrađe Bregi gdje u 159 kuća živi 698 žitelja. U 19. stoljeću kanonska vizitacija iz 1810. godine daje točan opis predgrađa Bregi, u kojem navodi kako Bregi imaju 1501 stanovnika. Najstariji rudnik lignita u podravskom dijelu Bilogore bio je onaj u Glogovcu. Godine 1869. osnovana je Glogovačka rudarska udruga za kopanje ugljena, koja je službenu koncesiju dobila od države 1874. Rudnik u Glogovcu je zatvoren 1965. godine.
Selo je djelomično očuvalo dio tradicijske arhitekture sela srednje Podravine iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća. Široke ulice, naglašene nizom drvoreda divljeg kestena zasađenog 1880. godine i to zaslugom učitelja Šime Kindera. Najstariji drvored divljih kestenova je onaj ispred crkve i škole, dok su 1893. ispred škole posađeni dudovi, orasi i divlji kestenovi. Godine 1912. je otvorena željeznička pruga Kloštar-Koprivnica, tako da su Bregi dobili željezničku vezu. Nastojanjima grad. ing. Milana Ravnikara iz Koprivnice ispred vatrogasnog spremišta i u glavnoj ulici zasađene su lipe, čime su Bregi, uz tipične bregovske kuće «jedinke» s bočno prigrađenim boltanim ulazom sa stupovima i ukrašenim drvenim hambarima, konačno dobili današnje vizure.
Župna crkva svetog Roka u Koprivničkim Bregima (1798. – 1805.) najznačajniji je sakralni spomenik bregovskog kraja. Jednobrodna barokna građevina s polukružnim svetištem i zvonikom u pročelju podignuta je na kraju drvoreda kao dio kompleksa kojeg čine crkva, župni dvor i škola. U Bregima se na mjestu nekadašnjeg seoskog groblja spominje starija drvena kapela iz 1686. godine, koju je između 1733. i 1750. godine zamijenila nova drvena kapela pokrivena šindrom. Godine 1790. Bregi se odjeljuju od koprivničke župe i postaju samostalna župa. Gradnja sadašnje crkve Sv. Rok započela je 1798. godine u blizini stare drvene kapele i trajala je punih sedam godina. Konačno, 1817. godine započelo je pokapanje na novom groblju. Crkvu je 3. kolovoza 1805. godine posvetio zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec. Godine 1846. kardinal Juraj Haulik je dijelio sakrament sv. Potvrde u Bregima. Uz župnu crkvu 1802. godine je podignut župni dvor, a sredinom stoljeća i prva školska zgrada. Svakako valja spomenuti datum 24. svibnja 1935. kada je u Bregima bio nadbiskup dr. Alojzije Stepinac koji je podijelio sakrament Sv. Potvrde.
Crkva Svete Marije Srpnice u Glogovcu (1939 – 1948.) je novija građevina, rimokatolička kapelica koja spada pod župu u Koprivničkim Bregima.
Župna škola u Koprivničkim Bregima započela je djelovati 1798. godine. Dvorazredna pučka škola u Koprivničkim Bregima osnovna je 1804. godine, dok je prva školska zgrada sagrađena tek 1858. godina. Školski vrt, cjepiljnjak, uređen je 1883. godine, a služio je djeci za poduke iz voćarstva. «Učiteljsko društvo» za grad i kotor Koprivnicu osnovano je u Bregima 1892. godine uz prisustvo učitelja iz Bregi i okolice. Već slijedeće godine su djeca iz Borovljana, Bakovčica i Glogovca prestala dolaziti u školu na Brege jer je 1893. za njih u Glogovcu otvorena nova škola. Poslije 1945. do danas u Koprivničkim Bregima djeluje OŠ Koprivnički Bregi koja je proširenjem stare škole novu suvremenu zgradu dobila 1971. godine, dok u Glogovcu djeluje četverogodišnja područna škola. U kulturnom životu Koprivničkih Bregi važnu ulogu je imao «Mjesni kulturni odbor» osnovan 1919. kojem je glavna briga bila napredak sela. Godine 1911. nastojanjem Bregovaca je osnovano «Dobrovoljno vatrogasno društvo», a DVD Glogovac 1931. godine.
Između dva svjetska rata od velikog značaja bio je pokret esperantista čiji počeci u Podravini datiraju iz 1923. i 1924. godine, a najviše su vezani uz Koprivničke Brege. Esperanto se najintenzivnije u to doba razvio među seljacima u Koprivničkim Bregima, gdje je Klub esperantista ostvario takve uspjehe da je postao poznat diljem svijeta. Osnivač i nositelj te aktivnosti u Bregima bio je željeznički službenik rođeni Bregovec Ilija Puhalo (1899. – 1937.), koji je od osnivanja 1924. godine, pa sve do svoje smrti 1937. godine bio predsjednikom bregovskog Kluba esperantista. Na poticaj Kluba je 1925. nabavljen prvi radio aparat, a 1935. je osnovana Narodna knjižnica i čitaonica u okviru koje je djelovala čak i amaterska glumačka skupina. Bregovski klub je utjecao na osnivanje i rad esperantista u susjednoj Koprivnici, Peterancu, Novigradu Podravskom, Đelekovcu, itd. Najznačajniji uspjeh bregovski esperantisti su ostvarili 20. i 21. svibnja 1934. godine, kada je u Bregima i Koprivnici održan VII. Jugoslavenski Esperanto kongres. Nakon smrti Ilije Puhala, 1937. predsjednikom Kluba esperantista u Bregima postaje Franjo Petričević. Nakon II. svjetskog rata esperantistički pokret nešto se sporije razvijao.
Sve do regulacije potoka Koprivnice područje Koprivničkih Bregi bilo je močvarno i često plavljeno. Izvođenjem kanala Bistra to je područje pretvoreno u predgrađe Koprivnice poznato po stočarstvu, ratarstvu, povrtlarstvu (zeljarstvo) i u najnovije vrijeme proizvodnji cvijeća. U Koprivničkim Bregima je sjedište pošte koja je osnovana 1928. godine, a 1936. Bregi su dobili i javnu telefonsku govornicu na pošti. Godine 1935. je dr. Stjepan Baneković, rodom iz Visokog došao na Brege i tu otvorio liječničku ordinaciju. Danas na području naše Općine aktivno djeluju kulturne i sportske udruge. Uz tradicionalno podravsko proštenje na Srpnicu i Rokovo, od 1997. u Koprivničkim Bregima se početkom jeseni obilježavaju Dani zelja, jedna vrijedna kulturna manifestacija uz koju se nastoji vezati seoski turizam, a koji kulturom stola i gastronomskim specijalitetima predstavlja očuvanu tradicijsku kulturu. Bregi moji, Bregi naši, v srcu ste mi vi na daleko ste poznati Bregi Koprivnički

Karla Matiša

javna nabava

javnipozivi

pristup informacijama

otpad2

bregofska

korisni linkovi

facebook

fotogalerija

videogalerija

List Opcine Koprivnicki Bregi 16 za web Page 01

skola

lag1

© 2016 Općina Koprivnički Bregi. Sva prava pridržana. Design by Georg.